|
.

.
Muzej
kralja Nikole osnovan je 1926. godine u rezidenciji posljednjeg
crnogorskog vladara Nikole I Petrovića Njegoša, kao produžetak
tradicije sabiranja i brižljivog čuvanja materijalnih dokaza
crnogorske prošlosti. Gradnja objekta započeta 1863, završena je
oko 1867. godine. Međutim, pouzdano se zna da je prvobitna namjena
objekta bila predviđena za smještaj udovice i kćerke knjaza
Danila. Nakon Darinkinog odlaska iz Crne Gore, ovo zdanje dobija novu
funkciju. U novi “palac”, kako su ga zvali Crnogorci, preselili su se, iz Biljarde, članovi vladajuće kuće.

Plan postavke:
1. Kraljeva radna soba
2. Velika odžaklija
3, 4, 5 i 6 dvorska biblioteka
7. Indonežanski salon
8. Venecijanski salon
9. Svečana trpezarija
10. Porodična trpezarija
11. Kraljev prijemni salon
12. Diplomatski salon
13. Kraljičin prijemni salon
14. Kraljeva spavaća soba
15. Čajni salon
16. Kraljičina spavaća soba
17. Soba princeze Ksenije
18. Soba princeze Vjere
19. Muzički salon
..
Vladarska
rezidencija je tokom svog postojanja pretrpjela niz značajnih
rekonstrukcija. Posljednje prepravke izvršene su uoči proslave
zlatnog jubileja 1910. godine, kada je zgrada dobila konačan izgled.
Novoosnovani
Državni muzej (danas Muzej kralja Nikole) sabrao je u svoje fondove
materijal Vojnog i Narodnog muzeja, institucija formiranih u XIX vijeku,
kao i sav sačuvan inventar iz crnogorskih dinastičkih
rezidencija. Tako je od samog početka njegovog djelovanja sakupljen
na jednom mjestu najznačajniji muzejski materijal za crnogorsku
političku, vojnu i kulturnu istoriju, koji kontinuirano i
kompleksno prati nacionalne državotvorne tokove, od srednjovjekovnih početaka
do 1918. godine, kada Crna Gora kao samostalna država nestaje sa političke
mape Evrope.
.
.
Hodnik
i kraljeva radna soba
.
Stalna
postavka Muzeja koncipirana je kao rekonstrukcija enterijera vladarske
rezidencije uz fragmentarne prikaze crnogorske prošlosti u onim
prostorima, gdje je nedostajao autentičan materijal za obnovu
dvorskog ambijenta (kabinet
i odžaklija). U mnoštvu raznovrsnog muzejskog materijala, izdvajaju se
kolekcije: oružja (trofejno i paradno), odlikovanja (crnogorska i
strana), zastava (crnogorske i turske), plaketa, grbova, pečata,
fotografija, arheološka, numizmatička, umjetnička,
etnografska i zbirka primjenjene umjetnosti. Sačuvani
su takođe
dvorska biblioteka i arhiv.
.

.
"Velika
odžaklija"
.
Sedmi
vladar Nikola I (1860-1918), umom i snagom vizionara, ostavio je
neizbrisiv trag u istoriji Crne Gore, ispisujući njene
najznačajnije stranice. Svojom snažnom ličnošću, državničkom
mudrošću i diplomatskim sposobnostima, uspio je da, za 58 godina
koliko je bio na tronu, modernizuje crnogorsko društvo i državu.
Njegova epoha, obilježena kao najdinamičnija i najsloženija,
Crnoj Gori je dala međunarodno priznanje (1878) i veliki ugled kod
južnoslovenskih i balkanskih naroda. Nikola I je podizao škole,
kulturne institucije (pozorište, čitaonica, biblioteka, muzej),
uspostavio telegrafski i telefonski saobraćaj, ostvario napredak u
poljoprivredi, trgovini i zanatstvu, gradio kolske puteve, dovodio umne
i sposobne ljude sa strane, što je značajno uticalo na nivo
kulture i duhovnog života uopšte. Umro je u izgnanstvu, detronizovan,
bez prava na povratak u zemlju, 1. marta 1921. godine u Kap
Antibu (Francuska). Zemni
ostaci crnogorskog vladarskog para i njihovih kćerki, princeza
Ksenije i Vjere, iz Ruske pravoslavne crkve u San Remu, preneseni su
poslije 68 godina boravka u tuđini, i pohranjeni 1. oktobra 1989, u
Dvorskoj kapeli na Ćipuru.
.

.
Oružje iz dvorske zbirke
.
Posebnu
vrijednost Muzeja predstavljaju ratni trofeji (oružje, zastave,
odlikovanja), sticani u nepoštednoj borbi sa daleko brojnijim i bolje
opremljenim neprijateljem, u borbi za opstanak, vođenoj neprekidno
skoro pet stoljeća. Zbirka zanatskog oružja predstavlja jednu od
najvrijednijih i najbogatijih kolekcija na južnoslavenskim prostorima.
Dolazak turskih jedinica iz raznih krajeva Otomanskog carstva, koje se
prostiralo na gotovo tri kontinenta, obezbijedio je Muzeju rijetke
primjerke oružja karakterističnog za određena geografska
područja, nastalog u poznatim turskim radionicama. Na pojedinim
primjercima ispisani su tekstovi iz Kurana, imena vlasnika ili, pak,
majstora. Raskošni komadi oružja pripadali su turskim vojnim
zapovjednicima, muširima i seraskerima, koji su predvodili pohode na
Crnu Goru. Pored trofejnog, zbirka posjeduje i vrijedne primjerke ličnog oružja kralja
Nikole, koje je crnogorski suveren
dobio na poklon od moćnih evropskih imperatora. Izložene su sablje
ruskih careva Aleksandra II i Aleksandra III, mač pruskog kralja
Fridriha Vilhelma III sa njegovim testamentom, izgraviranim goticom sa
obje strane sječiva, sablja turskog sultana Abdul Hamida, kao i
sablje koje su mu, povodom zlatnog jubileja 1910. godine, poklonili
crnogorski oficiri i iseljenici (Paštrovići) iz Amerike.
.

Dio zbirke vladarskih odlikovanja
.
Kolekcija
vladarskih odlikovanja Muzeja
kralja Nikole, po svom značaju, može se porediti sa najvažnijim
evropskim zbirkama. Štoviše, po mišljenju nekih falerista ne zaostaje
za kolekcijama Ermitaža u
Petersburgu i Istorijskog muzeja u Beču. Posebnu vrijednost
predstavljaju odlikovanja vezana za istaknute crnogorske ličnosti.
Riječ je o odličjima najvišeg ranga, koje su evropski
suvereni, različitim povodima i u različitim prilikama,
dodjeljivali članovima dinastije Petrović Njegoš i brojnim ličnostima
iz crnogorske političke i kulturne istorije. Ordeni, specijalne
izrade od plemenitih metala, optočeni dragim kamenjem, rađeni su u najpoznatijim evropskim medaljerskim i juvelirskim
radionicama u Beču, Rimu, Parizu...
.

sljedeća strana >>>
1/2/3/4
|